Najnovije vesti · strana 2016
-
Vecernje vesti — 10.11.2026 19:00
Tačno devetner časova, Radio Televizija Srbije, medijski javni servis, Radio Beograd, prvi program, Vesti. Banka Poštanska Štedionice je, kako je najavila, spremna za početak isplate osiguranih depozita klijenti Malta Banki u Stečaju, koja počinju u petak 13. novebra. Štedionice je pripremila i portal za zakazivanje termina za isplatu. Biće je dostupan od četvrtka i omogući će jednostavno zakazivanje dolaska u banko radi bolje organizacije prijama i kraćeg čekalja. Oštećeni hlijenti koji imaju preko 50.000 evra na računima te banke moraće da potražuju svoj novac kroz stečeni postupak od agencija za osiguranje depozita, poručuju advokati. Natarša Ćimović Fizička lica preduzetnici i mikro, mala i srednja preduzeća koja ustvaruju pravo na izplatu do osiguranog iznosa od 50.000 evra po deponentu, moraju prilikom izplate podneti na uvid službenicima banki Poštanska aštedionica i originalnu ispravu o računu ili depuzitu altabanci, lična dokumenta i sve drugi isprave kojima dokazuju potaživanje, a uskladu sa upustima agencije za osiguranje depozita. Isplatna mesta odabrana su prema rasporedu nekadašnje mreže Alta Banke, koja je obuhvatala 19 ekspozitura, 7 u Beogradu i 12 u drugim gradovima, uz dodatne kapacitete Banke Poštanska Štedionica u mestima u kojima postoji potreba klijenata. Čemu da se nadaju građani koji su imali preko 50.000 evra … Tačno devetner časova, Radio Televizija Srbije, medijski javni servis, Radio Beograd, prvi program, Vesti. Banka Poštanska Štedionice je, kako je najavila, spremna za početak isplate osiguranih depozita klijenti Malta Banki u Stečaju, koja počinju u petak 13. novebra. Štedionice je pripremila i portal za zakazivanje termina za isplatu. Biće je dostupan od četvrtka i omogući će jednostavno zakazivanje dolaska u banko radi bolje organizacije prijama i kraćeg čekalja. Oštećeni hlijenti koji imaju preko 50.000 evra na računima te banke moraće da potražuju svoj novac kroz stečeni postupak od agencija za osiguranje depozita, poručuju advokati. Natarša Ćimović Fizička lica preduzetnici i mikro, mala i srednja preduzeća koja ustvaruju pravo na izplatu do osiguranog iznosa od 50.000 evra po deponentu, moraju prilikom izplate podneti na uvid službenicima banki Poštanska aštedionica i originalnu ispravu o računu ili depuzitu altabanci, lična dokumenta i sve drugi isprave kojima dokazuju potaživanje, a uskladu sa upustima agencije za osiguranje depozita. Isplatna mesta odabrana su prema rasporedu nekadašnje mreže Alta Banke, koja je obuhvatala 19 ekspozitura, 7 u Beogradu i 12 u drugim gradovima, uz dodatne kapacitete Banke Poštanska Štedionica u mestima u kojima postoji potreba klijenata. Čemu da se nadaju građani koji su imali preko 50.000 evra na računima Alta Banke? Pitali smo advokata Nemanju Čućića iz jedne Beogradske advokatske kancelarije koja zastupa takve klijente. Kaže da su zbog novonastale situacije uznemireni kako naši tako i ruski džavljani. Podsća da ći njima osiguren ideo džava izplatiti, a za sve preko toga moreće da sačekaju. Sada su to okolo 20 do 30 tijeda evra preko togi nas. što su se ljudi prijavljivali, ali ajde da kažemo, veram da će ljudi tek, kako se upoznaju sa procedurom i šta sve potrebno uraditi, da će se javljati. Ali kontaktirali su nas kako ruski državljani, koji su najčešće u Alta banki, imali torene račune, pojavili domaći državljani. Šanse za dobijanje novca zavise prve svega od klimovine Alta banki, ali zavise i od toga šta će tuživaško uraditi, tako će se postaviti stečeni upravnik, jer tu postoje i različite modeli da se naplata tih potraživanja ne radi samo od Alta Banke, već i celokupne grupacije, ali radi se i o potencijalnom probijenju pravne ličnosti, u kome slučaju bilični movina, je li te maksorina bila takođe konfiskovana i služila za naplatu. Važno upozorenje za korisnike kredita Alta Banke uputila je Narodna banka, rekaoš im da će obaveze morati dalje da izmiruju na vreme, kako ne bi ušli u docnju. Narodna banka izdala hitnu upozorenje građanima da uplate obavljaju isključivo na zvanični i dinarski račun kod Narodne banke. 7-8-0, povlaka 2-8-2, povlaka 4-2, uz navodnje broje partije kredita. Pazite se lažnih SMS-poruka i e-mailova koji vas mogu navoditi na druge račune, upozoravaju iz centralne banke. Banka Poštanska Štadionica objavila je da je privremenno obustavila prijem novih zakteva za subvencionisane stambene kredite za mlade uz minimalnu učajšći od 1% prenosi Forbes Srbije. Tu je očinila nakon što izbir već odobrenih kredite iz zakteva koji su obradi dostigo raspoloživu kvoto od 440 milijona evra u okviru državne garantne šeme. Reći o privremenoj meri, donetu isključivo iz razloga odgovornog upravljanja Upravljennja raspoloživim limitom i zaštite interesa klienata", navodi se u obaveštenju. Poslaje prekida transporta sirove nafte k rafineriju Pančevu zbog ošećenja na deonici jadranskog naftovoda, nis je da aktuje na okolnosti za sad da ne utiču na smannjeje obima prerada sirove nafte u rafineriji Pančevo, koji se odi u skladu sa planiranom dinamikom. Storočnija si upozravaju da bi i duži prekid isporuke nafte mogla da stvori probleme. Isto vremeno, zbor suše i problema u proizvodnje električne energije, Srbi je uvozi oko četvatinu strue koju troši, što eps dnevno košta između 8 i 9 miliona evra. Pripremila Jovana Obranić. Transport nafte preko jadranskog naftovoda obustavljen je u petak, nakon havarije na hrvatskom delu cevovoda između Siska i Slavonskog broda. broda. Prema procenama iz cevi je tada isteklo oko 500.000 litara nafte. NIS je u stalnom kontaktu s predstavnicima JANAF-a i čeka informacije o tome kada će naftovod biti popravljen, a isporuke obnovljene, nezvanično saznaje RTS. Benzinske stanice u Srbiji za sada su dobro snabdevene. Stručnjak za energetiku Željko Marković rekao je za RTS da će posledice po domaće tržište u najvećoj meri zavisiti od toga koliko će trajati popravka naftovoda. To je nešto što bi trebalo da se popravi u roku ot 5 do 10 dana. Može to i malo duže trajati, ali verojem da će to biti brzo popravljeno. Naravno, nafta industrija Srbiji ima i sobstvene rezerve, tako da rafinerijski proces ne će biti ugrožen. Naravno, ukoliko bi to trajalo dugo, a ukoliko mesec tana ne bi mogli da poprave kvaro, onda bi moglo da dođe do potencijalnih problem. Prema negovim rečima, oko 80% nafta koja se prerađuje u Srbije i potiče iz uvoza, dok domaća proizvodnja pokriva približno 20% potreba. je glavni pravac snabdevannja Srbije sirovom naftom, a nizak Dunova otežava mogućnost da se veće količine dopreme rečnim putem, kaže Marković. Mi imamo problem upravo i sa uvozom koji dolazi iz Idonezije do Luki Konstanca, pa se baržama dovozi u Srbiju za potrebe termoelektrana naših. Takle i taj uvoz je dosta stav, što i jeste problem za elektroprivred u Srbije i za proizvodnje iz termokapaciteta. Tako da ni nafte sa tu ne možete računati nešto. Ja nafi jepak glavni put, ali opet ponavljam, verojem da će to ovoj dosta brzo da se popravi. da se popravi. Govoreći o proizvodnji struje, Marković ukazuje da je u oktoberu Srbija iz uvoza obezbedila 26% potrošene električne energie, a da se sličan trend nastavio i početkom novembra. Proizvodnja EPS-a sada trenutno može da zadovolji nekih 75% domaće tražnje. Vrlo su visoke cene u celoj Evropi, pa i kod nas poslednično električne energie i kada vi uvozite po tim cenama, onda su to jako velika sredstva koja su potrebna. Dakle, necimo nekih 8-9 milijona eura dnevno treba izdvojiti za taj uvoz električne energije. Što, naravno, elektroprivreda i naplaćuje od kupaca električnu energiju, ali, opet, cene po kojima je elektroprivreda ugovarala tu električnu energiju nisu dovoljne da zadovolje te potrebe, tako da elektroprivredi treba još novca dodatno da bi mogla da ostvari taj uvoz. Marković smatra da Srbija mora da ulaže u nove proizvodne kapacitete, posebno u obnovljive izvore energie i sisteme za skladištenje. Ističe da solarne elektrane tokom zime imaju ograničenu proizvodnju, ali da njihovo korištjenje tokom leta može omogućiti da se voda u akumulacijama očuva za deo godine kada je proizvodnja iz hidroelektrana slabija. Dodaj je da je važno i pravovremeno planirati uvoz druje, odnosno nabavljati je unapred po povoljnijim cenama. Radio Beograd 1, sušate vesti. Anketna komisija za ispitivanje odgovornoci zapadnastrešnice zatražila od vrhovnog javnog tužilaštva da što prepostupi u njenoj inicijativi i pokrene postupak pred upravnim sudom radi preispitivanja pomilvanja koje je u oktoberu dodelio bivši predsednik Aleksandar Vučić. Komisija zahtevi da sud hitno odredi meru kojom bi se odložilo njihovo izvršenje. Komisija vrhovnog javnog tužilaštva utvrdila je, kako se navodi u njenom prvom izveštvaju, sistemske nepravilnosti u postupanju višeg javnog tužilaštva u Beogradu u više predmeta koji su izzvali pažnju javnosti. Predložone je pokretanje krivičnih i disciplinskih postupaka proti pojedinih tužilaca, koje je razmatanje, razrašenje i udaljenje sa funkcije glavnog javnog tužilca Nenada Stefanovića i njegovog zamijeka Miodraga Markovića. Komisija predlaži da se dokumentacija dostavi javnom tužilaštu za organizovanih kriminala. Više javno tužilaštva u Beogradu odbacuje kao neutemeljene navode iz izveštev vrhovnog javnog tužilaštva koje sastavila komisija za nazor tog tužilaštva, a u kojem se iznete određene zamerke na njihov rad. U reagovanju objavljenom na njihovom sajtu navode da je sam sastav komisije bio promenjiv i upitan iz više razloga, Bo šega je kažu upored ostalog, ostalo nejasvi kako je ostvaren kontinuitet nadzora i kontrole. Izmlje ostalog, otsuđuju objabivanje detalje i izveštaju jajvnosti, pre neko što izveštaje dostavlje njima. Glavnićijanjc višejeg javnog tužijalaštva u Beogradu, Nera Stefanojć, podnoje kriviću prijavu proti tužijasta vrhovnog javnog tužijalaštva Gorana Ilića, Koga sumjiči da je kao predsevi komisije za nazor prekoračio svoje ovlašćenja, teže povredio prava i nanomu štetu. Krivičnu prijavu protivilića Stefanović je podnoj javnom tužilaštu za organizovan i kriminal. Zbog krivičnog dela zlovopotreba službeno položaju usticeju sa krivičnim delom ometanje pravde. Savet regulatonog tela sa elektronske medije odlučuje da televizije informer na pe dana zabrani emituvanje reklama, kao i da na 10, odnosno 15 dana zabrani emituvanje dva informativna formata. Savete dono odluku je da zabrani na jedan dam prikazivanje emisije dnemnih televizije Kurir, odnosno na dva dana emituvanje emisije Vesti i ste televizije. Takođe, izračena je mera upozorenja televiziji V.P. Iskra-Valjeva. Televizija prva izračena je jednodemna zabrena ograšavanja reklama. Rem je donosila odluku da obustavi postupak protiv TVK1. Sednicu Rema pratila je Marina Bajić. Sednica Rema trajala je 7 časova. Od toga, Pet je otišlo na raspravu o prijavama protiv televizije Informer. Posle izrečenih mera predsednik saveta, Stevica Smederevac, osvrnuo se na činjenicu da se informer u odbrani sve vreme pozivao na slobodu govora i slobodu medija. Slobodu govora ne treba sfatati jednoliniski i pravoliniski. Moja sloboda govora ne sme da ugrozi biločinu slobodu govora. Sloboda medija je onaj medij koji otvara prostor i drugim medijima, koje ne namet će jednu matrizu, jednu mišenje. Ovde smo pričali i čitali iz ovih izveštaja upravo o čestim posjedicama takog diskursa koji ne bi trebalo da bude rimereni ni jednom mediju. Glavni urednik televizii informer, Dragan Vučićevič, izjavio je da se na predhodnu sedmodnevnu zabranu emitovannja jutarnjeg programa žali u upravnom sudu i da će sa žalbama nastaviti. Molim vas da nam dozvolite da imamo pravo zakonstvo da mislimo drugoče. Nam odde sude ljudi koji nas očegledno mrze. Ništo nam ne će naći. Ja sve radimo po zakonu. apelujem na vas, i to sam radio sve vreme, da ne zlopotrebljavate zakon, da ne kršite zakon i ustav. Sednicu u Rema novinari su upratili iz hodnika, doki je novinarima i advokatima informera bilo omogućeno da raspravi U jednom momentu advokati su utražili da član saveta Rodolljob Šabić, zbog navodnog sukoba interesa, napusti sednicu, ali je taj predlog otbijen. Došlo je i do kraće rasprave kada su predstavnici informera pitali članove Rema zbog čega sednica uprati predstavnica Evropske Unije, kao i norveški ambasador, ali im je o osobama koje predstavljaju zainteresovanu javnost. Kritike su međutim stigle i sa suprotne strane, od rema ka emiteru, pa je tako članica saveta Dubravka Valić-Nedeljković imala primetbu na ponašanje glavnog urednika informera. Dajte doktor, nemoj ćeš mi zapisati. Rekli ste da sam kala talaštura, koja nikad u životu, nikad u životu. Ali da vam kažem, po kodexu novinara... Ja ne prihvatam kodexu novinara. Bez obzira da li vi prihvatate il ne prihvatate, Ali kodeks novinara je nešto što našu profesiju čini uljudnom profesijom. Čini profesijom od javnog interesa. Članovi saveta Vučićeviću su rekli da uvredama i galamom dodatno pravi štetu, tvrdeći da REM radi po savesti i zakonu, a ne pod biločim pritiskom. Sednicu je inače na tragu Nikole Pašića pratila i grupa građana i aktivista koji su tvrdili da su tu zbog odbrane slobode medija. Prema evidencije regulatornog tela, od ukupno 200 prijava medijskih udruženja protiv emitera koji su u toku predizborne kampanje kršeli zakon, gotovo polovina je podneta protiv informera. Predstavnici misii OVEPSa u Srbiji posetili su na našu televiziju. Sa vršiocom dužnosti glavnoge odgovorno urednika informatinog programa Borjevo Muskokovićem i njegovim timom, šef OCEKa za medije misii OVEPSa Dominik Tjerijja i njegov saradnik Srđan Dđuriđavić, razgovarali su stannju u RTSu u prelazom periodu posle izbora i promena 25. oktobra i o teškoćema kočema sa kojima se javni medijski servis uočavao u demokraskoj transiciji. Perekhodnost u tome predstavnici emisije OEP se u Srbiji razgovarali i sa predstavnicima reprezentativnih sidikate RTS-a kao i sa zaposlenima. Vaša dužnosti glavnog i odgovornog urednika informativnog programa Radiotelevizije Srbije, Borivo Skoković, održe redakcijski sastanak sa zaposlenima. Naglasuje da je financijska situacija stabilna i da će svi planirani projekti biti realizovani. ukazajo da javni servis polako vraće poverenje gledalca i svakim daljom i sve više oni koji su na kanalima i portalima naše kuće. Javni servis po prvi put u svojoj istoriji proizvodi informativni program bez uticaja politike i pritisaka onih koji su na vlasti. Maksimalno koristimo to u svojom radu kako bi smo postavili zdrave temelje onima koji dolaze posle nas. Na kraju ću reči da smo svi podlup, dakle, prate svaki naš pokret, reč, sliku. Zad da vas molim, sve od sebe da pokažete da ste profesionalci, dostojanstveni, radnici javnog servisa, a sve u cilju da više nikada ova kuća ne bude pod uticem onih koji drže vlast. RTS očekuje od rema iz Skupštine Srbije nakon konstituisenja da utvrdi korake za redeno funkcionisenje javnog servise u 2027. godini prema usvajenom planu poslovanja. Sušate vesti. Tako zvano specijalno otušivašeto u Prištini podiglo je optužnice u protiv AS zbog sumje da je navodno počinio krivična dela napadna službena lici i učeći u masi koja vrši krivična delu i huliganizam tokom protesta Srbog Zvečanu u maju 2023 godine. Prema navodima optužnice, AS je to učinio u koordinaciji sa višeosumjišenih osoba srpski nacionalosti sa Kosoja i Metohije i sentralne Srbije. Tokom inspekcijske kontrole osam ugostiteljskih objekata u Severnom delu Kostaske Mitrovise tri su privremeno zatvorena, a vlasnicima pet lokala izrečena su opomene. Kontrolu su sproveli inspektori privremenih institucija u Prištini u spratnju policije. Tokom akcije sprovedene krem oktober u Severnom delu Mitrovici izvečanu privremeno je zatvoreno sedam ugostiteljskih objekata. Radio Beograd 1, slušate vesti. Predsednica Narode skupštine i vršelost dužnosti i predsednika Srbijana Brnabeć učestvala je na parijsko miravnom forumu gde je pred početak Banela razgovarala sa predsednikom francuske Emanuela Macronu. U objevina mraži iksana Brnabeć je navela da se radoje nastavko razgovor sa Macronom večeras na svečanoj večeriji u Jelisejskoj palati. I sveta još izdvajamo. Nakon 4,5 sata diskusije, završen je prvi dan trilataralnih pregora u Abu Dhabi između Ukrejne i Rusije sjevjenih Ameriških država iza zatvornih vrata i bez prisustva medija. Posrednici u dvodennim razgorima su i zastavnici američkog predstavnika Steve Itkoff i Jared Kushner. Na početku sastanka, Kushner je naveo da će fokus biti ne samo na okončanju rata, već i na rešavanju bezbednosti i pitanja za obe strane. Predhodna dva meseca smo imali konstruktivne razgovore sa liderima Ukraine i Rusije. Predsednik Tramp je posvećen po stizanju mira. Želimo da ove dve zemlje dođu u fazu u koji će moće da izkoriste sve svoje potencijale. Mistim da smo uspeli da smanjimo jaz između njih. Nadamo se iskrenim i otvorenim razgovorima danas i sutra. Presednik Ukreni Ruse Mumeru je poručio da je prioritet okončanje rata i postizanje trajenog i održavog mira. Šef ruski delegacii Vladimir Medinski tvrdi da je napredak u pregovorimo u interesu naroda obeju zemalja. Ukrenijski presednik Volodimir Zelenski smatra da je pregovoraška pozića njegove zemlje sve jača, zahvaljući uspesima na frontu. Naši vojnici postižu rekorne rezultate u ueliminisanju ruskih okupatora. Rusija trpi gubitki na frontu. Naši udari u dubinu teritoriji Ruski Federacii takođe daju rezultate. Otgovaramo na potpuno opravdan način i dokazujemo da se ovaj sukob mora završiti. Važno je da Amerika uveri Rusiju to da je neobhodno da okonča rat. a v perekonuvala Rosija. Dve neseće dogodile su se u opa smera na autoputu regionu Jambol, a u njima je učestalo ukupno 86 vozila. Zvaničici su saopštili da je uzok Udesa bila Gusta Magla. Slušate vesti. Kandidati iz studenski listog putovi su zahte v agencii za prostorno planiranje urbanizma da obustavi rani javni uvid u prostorni plan područja posebne namene rudnika Jama Bor i da uputi iniciativu buduće vladi Srbije da odluku izradi navedenog prostornog plana stavi van snage studenski pokred. Kako RTS saznaje, u agenciji su po dobijanju tog zahteva zaostavili sve aktivnosti do formiranja nove vlade. Nagrašavaju da su do sada sve radili u skladu sa zakonom o planiranju i izgradnji. Jedna vejsta iz kulture. Nagrada Planetani Tesla svečena je u Beogradu uručena rediteju Lordanu Zafanoviću za životnu delu oblasti kulturi i umetnosti sa posljednim akcentom na film Zlatni Rejz 42. Djeca Kozare. Nagrade je dodeljene Teslinoj naučove fundaciji iz Filadelfije i njenom osnimaču Nikole Lončaru, doktoru Marku Seiferu i inženjeru Dmitriju Kruku. Prizanje Teslina planetana Bela Golubica dodeljene Mirjani Prljević. nagrada je ustanovljeno za zahvalnostji čovečanstva Nikoli Tesli, što je svojim izumima doprino prosperitejcu civilizacije. Sport Vatarpoliste-radničkog utrešnja kolu ligija šampjona doćekuje italijanski Proreko. Prenosi je na drugom programu naše televizio 20 časova i 30 minuta. Srpski tenisar Miumir Kesmanuić plasirao se u 8. finala turnira u Stoholmu, pošto je pobedio francusa Artura Rinderkneša sa 2-1, posetujemo 7-6, 4-6, 6-4. Kesmanović je u osminih finala igrati protiv pobrednika meča izmiđu danskog tenisera Holgera Runea i belgijansa Zizua Berksa. Vreme sutra, pretreže oblačno, mesti mičo kiša. Više padavine u drugom delu dana na severu zemlje. i utardnja temperatura od 5 do 10, dnevna od 13 do 18 stepeni. U Beogradu slično vreme, i utardnja temperatura oko 10, dnevna do 17 stepeni. Bile su to vesti javnom gradijom servisa u 19 času, a koji su pripremili Mladen Brkljač i Tina Amić, tonska realizacija Darko Milo Sadjović, producent Branjisa Vjerković. Ja sam Miroslav Vujčić, pošto ni slušavci, hvala na pažnje. Svakoga dana, novosti dana, u 15 časova, svake večeri, dnevnik, u 22 časa. Radio Beograd 1 Panotem. Svet Roma. Otem Savomol Teprindžarda. Svet, koji vredi u poznati. Program na romskom i srpskom jeziku. Romanotem. Paćji male ašo dalen lači rat, ašo nena romana them. Poštovani slušaoci, dobro večer. Slušate najnovije izdanje Sveta Roma. Save siton formejano save Bariona očave ane Srbija, kobora siolen šaj pevaše dukuje be, sa sari basko taj socijalno arake be, taj save sa zumavi padi kedape majoškavde familje. Kotore kalapuči pejnuma ini aver, šajte dikana eftato ciklusi, erodi pasko e nekobor rigake sikavi pasko miks efta, savodela semno diki peani pozicii čavengi ta je džuvljengi, sarini od olenge sa veđivdina ana romane beši pasketana. SOOONEVE vakarena, kotre kvalitet jeđidi pasko, a mali pasko, bijeki pasko taj u malija ano save mangline siton, pana prmibe, vakarela e ana Prodanovič, kotre unicev. Kakvi su uslovi u kojima odrastaju dece u Srbiji? Koliko su im dostupni obrazovanje, zdravstvena i socijalna zaštita i sa kakvim se izazovima sočavaju najugoženije porodice? Odgovore na ova, ali i na brojna druga pitanja, donosi sedni cikus istraživanja višestrokih pokazatelja MIX 7 koja pruža važan uvidu u položaj dece i žena, uključujući i one koji žive u romskim naseljima. Šta nam najnoviji podaci govore o palitetu života, drušpenim nejednakostima i oblastima, u kojima su potrebne dodatne promene, govori Ana Prodanović iz Unicef.
www.rts.rs -
Svečano dodijeljene diplome 58. klasi kadeta MUP-a SBK
U Policijskoj akademiji Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (FMUP) svečano su dodijeljene diplome kadetima 58. klase koji su uspješno okončali osnovnu policijsku obuku za sticanje početnog čina policajac, za potrebe Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Srednjobosanskog kantona, saopćeno je iz Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova.
www.vijesti.ba -
U čast pulskoj prošlosti i jednoj maci: Koncert Flauta, sax i prijatelji
Nakon skoro 30 godina, koncert Flauta, sax & prijatelji i dalje okuplja ljubitelje glazbe kao što je bilo u nedjelju navečer u Domu hrvatskih branitelja gdje je izvedeno desetak točaka. Kao i obično, našlo se ovdje skladbi od klasike do popularnih melodija, uz neke sastave koji su ovdje imali svoju premijeru, a sve u organizaciji Nataše Dragun koja je cijelu priču pokrenula prije 29 godina.
www.glasistre.hr -
Jelena Aligrudić izabrana za predsjednicu Opštine Zeta
"Pitanje prevoza pokazalo je koliko institucionalne prepreke otežavaju život građana. Imamo velike planove, a jedan od njih je riješavanje kanalizacione mreže", kazala je Aligrudić
www.vijesti.me -
Hrvatica koja vodi IBM na 22 tržišta otkrila što će biti presudno za uspjeh kompanija
Liderstvo se zaslužuje svakodnevnim postupcima, karijera traži jasno izraženu ambiciju i razumijevanje procesa odlučivanja, a uspješne organizacije ljude koji znaju zašto rade i iskreno progovaraju.
www.poslovni.hr -
Alen Nižetić i Iva Ajduković predstavljaju pjesmu inspiriranu filmskim ljubavnim pričama
Bilo mi je važno da to bude žena moćnog vokala. Sjetio sam se Ive Ajduković i poslao joj pjesmu, otkrio je Alen, a Iva priznaje da nije dugo dvojila oko suradnje kad je čula pjesmu
www.vecernji.hr - Srpska umetnica u Sinđangu: Gala Čaki ušla u istoriju savremene kineske umetnosti www.kurir.rs
-
Vecernji dnevnik — 10.11.2026 19:00
19. sati Radio Crnegore Večernji Dnevnik Večernji Dnevnik Poštovani slušaci, dobroveče, nasluvi Dnevnik. Dok opoziciji civilni sektor ne iznenađuje zamjerk Evropske komisije da se zakoni prečesto usvajaju po hitnoj proceduri, u vladajućoj većini ističu da je to bila nušnost zbog ubrzanja Evropskog puta. Tužilaštvo postiglo mnogu u borbi protiv korupciji i organizovanog kriminala, kažu VDT-u. Napredak u vladavini prava konstatuje i Brisel, ali zamjera mali broj pravosnažnih presuda. U velikom lancanom sudaru na autoputu u Bugarskoj najmanje 12 mrtvih i 50 povriđenih. Rješavanje višedecenijskih infrastrukturnih problema i briga o svim građanima prioritet je u radu lokalne uprave, a očekuju se i nove investicije za bollje i ljepše cetinnje, poručeno sa svečerne šednice povodom dana oslobođenja prijestonjice. Povodom privmljedbi Evropske komisije da su pojedini zakoni usvoeni po hitnoj proceduri i uz nedovoljno parlamentarnog dialoga iz civilnog sektora kažu da e svega 47% zakona prošlo javnu debatu te da je njihovo učešće najčešće svođeno na puku formalnost. I u opoziciji kritički gledaju na hitnost procedura, kažu da je sve rađeno na brzinu i bez dovoljno transparentnosti. Vladajuće većini odgovaraju da namjera nikada nije bila da se zaobiđe inkluzivan dialog, već da je isključivi imperativ da se u najkraćem roku ispune ključne i … 19. sati Radio Crnegore Večernji Dnevnik Večernji Dnevnik Poštovani slušaci, dobroveče, nasluvi Dnevnik. Dok opoziciji civilni sektor ne iznenađuje zamjerk Evropske komisije da se zakoni prečesto usvajaju po hitnoj proceduri, u vladajućoj većini ističu da je to bila nušnost zbog ubrzanja Evropskog puta. Tužilaštvo postiglo mnogu u borbi protiv korupciji i organizovanog kriminala, kažu VDT-u. Napredak u vladavini prava konstatuje i Brisel, ali zamjera mali broj pravosnažnih presuda. U velikom lancanom sudaru na autoputu u Bugarskoj najmanje 12 mrtvih i 50 povriđenih. Rješavanje višedecenijskih infrastrukturnih problema i briga o svim građanima prioritet je u radu lokalne uprave, a očekuju se i nove investicije za bollje i ljepše cetinnje, poručeno sa svečerne šednice povodom dana oslobođenja prijestonjice. Povodom privmljedbi Evropske komisije da su pojedini zakoni usvoeni po hitnoj proceduri i uz nedovoljno parlamentarnog dialoga iz civilnog sektora kažu da e svega 47% zakona prošlo javnu debatu te da je njihovo učešće najčešće svođeno na puku formalnost. I u opoziciji kritički gledaju na hitnost procedura, kažu da je sve rađeno na brzinu i bez dovoljno transparentnosti. Vladajuće većini odgovaraju da namjera nikada nije bila da se zaobiđe inkluzivan dialog, već da je isključivi imperativ da se u najkraćem roku ispune ključne i stroge obaveze. Više detalja ima Nena Drašković. Iako se Crna Gora nalazi u završnoj fazi pregovora i bilježi napredak u ispunjavanju tehničkih mjerila, Evropska komisija i civilni sektor kontinuirano upozoravaju na lošu praksu usvajanja zakona na traci. Tako se i u posljednjem izvještaju iz Brisela našla, pored ostalog, konstatacija da pretjera na upotreba hitnih postupaka narušava demokratske procese. Procese. Zakoni se, kako naglašava poslanica DPS-a Zoja Bojanić-Lalović, donose preko koljena. Ubrzana dinamika pregovaračkog procesa nosi se sobom sužavanje prostora za djelovanje ističu u Institutu alternativa. Mehanizmi za učešće civilnog sektora često se, kako dodaje Dragana Jačimović, svode na puku formalnost. Prema našim podacima svega je 47% zakona koja je vlada uputila Skupštini u prethodnom periodu. U stvari, prošlo javnu rasprevu, što znači da za više od 50 zakona civilnog društva uopšte nije imalo mogućnost da da svoje sugestije. Da je u stvari kreiran takav ambient u kome se onemogućava civilnom sektoru da, u dovoljnoj mjeri, učestvuje u krejirannju zakonskih tekstova, mišljanje je Bojanić Lalović. Krejirani je tako da svi oni koji misle drugače, popolno sve jednu, da li dolaze iz opozicije, medija, civilnog sektora, targetirani su kao kriminalci. Kritička misla je danas nešto što se u Cernogori guši. Notirano je Evropske komisije, a primjećuju to, kaže Dragan Jačimović i u NVO sektoru, da je nedovodno prostora za parlamentarnu debatu. Pogotovo imajući u vidu da je puno značajnija ta dinamika usvajanja zakona. Mi, ukoliko uporedimo prethodne godine, mi možemo, naprimjer, viditi da je samo u trećem kvartalu ove godine usvojeno 109 zakona, što je jednako broju zakona koji su, naprimjer, usvojni u cijeloj 2024. godini. No u vladejućoj većini to baš i ne vide tako. Šef poslanničko kluba Nove, Dejan Dđurović, kaže da je dinamika koja je bila pred nama da postanemo prva naredna člannica Evropske unije zahtjevala izuzetnu efikastnost parlamenta. oveze koje smo dobijeli iz evropske agenti. Svi zakonskih prelozi koji su prosli kroz parlament Crne Gore su predmet intenzivnih konsultacija unutar parlamentarne većine nadlažnih odbora sa primarnim fokusom u saglašanost sa evropskom agendom. Nas silje da u saradnji sa vladom obezbijedimo balans između neophodne reformi i inkluzivnog procesa, uključujući ovdje i učešća civilnog društva. Đurović zaključuje da vlada i Skupština ostaju pouzdani kredibilan partner Evropskoj komisiji na zajedničkom zadatku. Tužilaštvo je u protekle dvije godine uradilo mnogu borbi protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca, ocjenio je vrhovni državni tužilac Milorad Marković na konferenciji o vladavini prava pred završnicom pregovora sa Evropskom Onijom. Marković je istakao da su u prvoj polovinji ove godine 110 fizičkih i 4 pravna lica pod finansijskom istragom, te da su za dvije godine privremeno oduzeta 124,5 milijona eura", informiše Sanjin Vešović. Reformski proces u cilju jačanje vladavine prava ne završava se ispunjavanjem jelila za poglavlja 23-24, već taj posao stalno traje, odnosno konstantno treba da se unapređuje dijelovanje institucija, da se snaži demokratija i pravna sigurnost, kazao je vrhovni državni tužilac Milorad Marković. Istakao je da je tužilaštvo u protekle dvije godine uradilo mnogo u borbi protiv organizovanog kriminala, visoke korupcije i pranja novca, sve veći broj lica koja su tužena za ta krivična djela, a češće su i finansijske istrage. Broj finansijskih istraga u 2024. godini je bio 23 u 2025. i 69, a u prvoj polovinu 2026. već 39. Ako govorimo o broju lica, ove godina je 110 fizičkih lica i 4 pravna lic. U periodu 2023. i 2025. godine, prirmenno je oduzeto 124,5 miliona naučennih srstava. Da je odrađen veliki poso tokom pregovora s Evropskom komisijom, konstatovao je i ministar pravde Bojan Božović. Usveni su, kaže mnogi, i kvalitetni zakoni. Imamo izmjene i dopune zakona o sprečavanju korupsije, novi zakon o uduzimanju uvinjskih koristi stečene kriminalnom aktivnošću, izmjene i dopune ZKP-a. Evropski ambasador Johan Sattler pohvalio je napredak Crnegore u oblasti vladavine prava, ali je podcrtao i neke manjkavosti, poput kakve reko, nedovoljnog broja pravosnažnih presuda za najteža koruptivna djela. Europska komisija prepoznaje opipljiv napredak u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, 99. od 100 optužnice tokom prošle godine potvrđeno, ali broj pravosnažnih presuda nije na nivou koji žalimo da vidimo, tu ima prostora za napredovanje. Satlar je ocjenio i da su za ovaj poduhvata potrebne jake institucije kao i hrabrost i poručio da se prate tokovi novca kako bi se otkrili eventualni tragovi kriminala. Poslanik Demokratske crne gore Momčilo Ljeković ocjenio je danas da odluka Ustavnog suda da preispita sopsanu odluku iz Juna kojom su neustavnim proglašene zakonske odredbe na osnovu kojih je funkcionerima su dodjeljivani stanovi i povojni stambeni krediti otvara pitanje mogućeg sukoba interesa pojedinih sudija. Rekao je da junska odluka još nije objavljena u službenom listu, a da je njeno pri ispitivanje pokrenulo se nakon što su demokrate predložile zakon kojim bi se oporezovala imovinska korist ostvaren na dodjelom stanova po povlašćenim uslovima. Potrebno intenzivirati aktivnosti na sprovođenju preporuka Evropskoj komitete za sprečavanje mučanja, posebno kada je riječ o smještenim kapacitetima i zdravstvenoj zaštiti u zatvorskom sistemu, zaključano je na sjednici Savita za vladavinu prava. Savit kojem predsjedavat potprejcednik vladema Mokoprivica pozvoju na što skoriji popunjavanje sudskog Savita, kako bi se obezbjedila puna funkcionalnost na institucije i završetak pregovora sa Evropskom unijom. Koordinator alternativa Crna Gora, Vesko Pejak, objavio je na društvenim mrežama sadržaj nekoliko mailova, za koje tvrdi da potiču iz perioda privatizacije Cernogorskog telekoma i da ukazuju na moguće dogovore o isplatama novca političkim strukturama, koriććenju fiktivnih ugovora i posreduvanju u odnosima sa tadašnjom Cernogorskom vladom. Pejaki zatražio nadležnogo tužilaštva da hitno proveri autentičnost objavljane prepiske, utvrdi poreklo novca i ispita eventualno otgovornost svih osoba koje se u njoj pominju. Prethodno je prešednik Skupšinske komisije za istrage privatizacije Uglješa Urošović iz PES-a saopštio da raspolaže sličnom prepis koji zatražio ispitivanje slučaja. Evropski program i podrške dostupni su cenogorskim kompanijama i prije članstvu Evropskoj uniji, ali je za njihovo efikasno korisnje neophodna pravo vremena priprema, kvalitetni projekti i snažnija sradnje institucije i privrede, poručeno je sa radionice EU prilike za preduzetnike održane u Koturu. u kotoru. Ekonomske teme. Index lakoće poslovanja investicijanog ambientu u Crnoj Gori prema bijeloj knjizi stranih investitora koja je predstavljena u podgorici iznosi 6,4 odnosu na prošlo godišnjih 6,5. Opšti index je ostavno na nivou 6,3 kako je sopštio predsjednik odbora direktora Savite Branko Mitrović. Ključna poruka jeste da je ostvaren i napredak evidentan, ali još uvijek se nedovodno snažno odražava na svakodnevno poslovanje kompanija. Ostaju brojni izazovi, veća predvidivost i fiskalnogo okvira, stabilan pravni okvir, dostupnost kvalifikovene radne snage vladavine prava. Višeće Zdravka Janičić. Bijala kniga Savijeta investitora koja od 2010. prati i poslovni investicioni ambijentu u Crnojgori, za ovu godinu billježi indeks lakoće poslovannja od 6,4 u odnosu na prošlogodišnjih 6,5. 5. Opšti index zadržao isti nivo 6.3. Percepcija kompanija članica Savjeta, kako je kazao predsednik odbora direktora Branko Mitrović, jeste da evidentan ostvareni napredak još uvijek nedovoljno snažno se odražava na svakodnevno poslovanje kompanija. To je jedna od ljušnih poruka ovogodišnje bijele knjige. Napredak je evidentan, ali njegovo tempo i efekti još nisu dovoljni da značajnije unaprede ukupnu poslovnu klimu. Uspih u evropskom oprocesu treba da prati snažnija ekonomska priprema za članstvo. Stoga je ove godine prvi put uključeni pokazatelj percepcije spremnosti crnogorske privrede za poslovanje na ekonomskom tržištu. Pravna sigurnost, stabilnost poredskog sistema i fikasna administracija nije su sporedna pitanja, ključna su za privlačenja i investicija. Kako kaže Mitrović, notirani su i dugogodišnji i otežavajući faktori poslovanja. Realizaciju pojednijih reformi, česte izmjene regulatornog okvira, ogranišenje o radu i javne administracije, nedovoljnu predvidljivost fiksalne politike, nedostatak kvalifikovane radne snage i izazove oblasti vladavine prava. Izvršna diretorica savjeta, investitor Arijana Nikolić-Vučinić, kazala je da bazni sektori za definisanje opšteg indeksa su bankarstvo, telekomunikacije, turizam, energetika, trgovina i transport. Bankarstvo sa indexom 7,2 i Telekomunikacije 7 zabilježili su najveći rast, progres bilježe i sektor energetike i turizma. Zahvaljući boljoj aviodostupnosti i naporima na promociji destinacije. Sekturi trgovine i transporta su u blagom padu. To je visoke uvozne cijene i pad po trošačkim umoću. Ovogodišnja bijala knjiga sadrži ukupno 70 preporuka, od kojih se skoro dvije trećine ponavlja iz prethodnog perioda. Kako je kazao stručnik osultant Savjeta Mirza Mulašković, pozitivno su ocjenjeni novi digitalni servisi u funkciji privrede i razvoju tržišta nekretnina. Ostaju u problemi dostupnosti kvalitetenoga kadra, efikasnosti javne uprave, javnih nabavki te vladavine prava. Usto... Kako je saopšteno, ovogodišnja bjela knjiga koncipirana je prije najave Euromodela. S toga nije obuhvatila stavove kompanija o najavljenim mjerama niti procjene njihovih efekata na poslovanje. Odpuštanja radnika u glavnom gradu zbog primjene Euromodela neće biti, poručio je gradnodnačelnik Podgorice Saša Mujović, navodeći da naproti postoji potreba za dodatnim zapušljavanjem. Pozvao je arhitekte, prostorne planere, inspektore, komunalne policajce i vozače da se jave za posao. Vrlo decido vam kažem da odpuštanja radnika u glavnom gradu usled primjere Euromodela neće biti. Ja ću vam reći da u glavnom gradu imamo potrebe, ne da odpuštamo, nego imamo potrebe za dodatni zapošljavanje. Ali u kojim oblastima? U oblastima gdje nam je potreba stručna ekspertiza. Dakle, i sada mogu javno da pozovim ljude koji su završili. Arkitektonski fakultet, dakle, prostorne plandere da se jave glavnom gradu. Imamo jako puno prostora u kancelariji glavne gradske arhitektice, u agenciji za izrednu lokalni planski dokumentat. Fali nam takođe inspektori upravi za inspekcijske posluhe, fali nam komunalni policajci, fali nam vozači u gradskom saobraćanom pradozeću. Dakle, ne da će biti opuštaja, nego će biti prijema nove radne snage, dakle, opet kažem, ove kvalifikovane i naravno vozača ako budemo to mogli ispuniti. uplatu pripadajućih doprinosa. Predstavnik nezadovojnih policajaca Zoran Medojević poručio je na današnjem protestu da neće odustati od protesta dok njihovi zahtjevi ne budu ispunjani. Medojević tvrdi da je oštećeno više od dvije stotine kolega. Slušamo, Bojana Đinović. Predstavnik nezadovojnih policajaca Zoran Medojević tvrdi da se prema određenim policijskim službenicima primjenjuje selektivan pristup jer su, kako navodi, pojedinim kolegama priznata prava i uplaćeni doprinosi na beneficirani radni staž, dok su drugi, jako su obavljali iste ili slične poslove, ostali uskraćeni. Na našu penziju, policijsku penziju, koja se kreće od 900 do 1000 eura, nama je uskraćeno pravo od 10 do 12 post. To je oko 100 eura mjeseć u policajcima, a ovim više im činamo njima i više. Vjedević ukazuje da problem postoji od 2011. godine ali da je Ustavni sud, kako napominje, presudi u koriste nezadovoljnih policijskih službenika i zahtjevao svojih bivših poslodavaca da konačno postupe po toj presudi. Tražimo od ministra Šaranovića da odmah naloži upratu doprinosa svim policijskih službenika koji su ostvarali pravo na penz, odnosno da se prastane sa selektivnom primjenom ovo pravo. Tražimo od ministra Šaranovića da odmah donese rešenja ovraćanju prava na beneficiranji radi i staž. Ukoliko nadležni iz ministarstva unutrašnji poslova ne ispune njihov zahtjev, policajci zatražiće prijem kod presjednika vlade Spajća. Tražićemo prijem kod premjera. Tražićemo prijem kod skupštinogskog odbora za bezbjednost i odbrom. Okupljeni su poručili da ne traže posebna prava, već i dosljednu primjenu zakona, jednak tretman svih policijskih službenika. Građanski pokret URA predoju Skupštinsku proceduru predloga izmjena zakona o porezu na dodatu vrijednost kojim traži ukidanje PDV na osnovne životne namirnice, ljekovi, medicinska sredstva kao ismanjenje stopena gorivo i gasna ulja sa 21.7., kazo je poslanik izvršni direktor URA Zoran Mikić na konferencii za štampu. Nekadršnji predsjednik opštine Budva Marko Bato Carević predvodiće grupu građana na lokalnim izborima u Budvi naredne godine. To je on danas potvrdio za vijesti, navodeći da se nakon četiri godine ponovu vraća u politiku. u politiku. Svijet. Najmanje 12 osoba poginulo je u lancanom sudaru na istoku bugarske policija, vatrogasci i ekipe hitne pomoći bili su na mjestu na avtoputu koji povezuje Sofiju sa Burgasom. Snipci je objavljeni u lokalni medijima, prikazuju avtomobile i kamione, nagomilane je preko svih traka avtoputa, ot kojih su mnogi smrskani, prevrnuti ili su izlečili skolovoza. Prema podačima MUPa, 50 povriđenih osoba prevezeno je u bolnicu. Dve osobe su poginuli u ruskom napadu na jednocivilno preduzeće u Ukrinjskoj i Vinickoj oblasti tokom noći. Teretni vozi skoči iz Šina u oblasti na severo-zapadu Rusije nakon urušavanja željazničkog mosta. Soopštili su ruske željaznici lokalne vlasti. Ovaj dogadđa izazvoje velike poremećaju putničkom i željazničkom soobraćaju. Na toj dionice objavio indeks. Oglasila se ukranjska diverzanska grupa, objavivši zagonetnu poruku koja mi smjala ruske vlasti. Grupa u objavi nije preuzela odgovornost za urušavanje mosta. Toliko iz svijeta, vraćamo se domaćim temama. Podprecednik Skupštine Mirsa Dnurkovica opštio je povodom stotinu druge godišnjice zločina u Šahovićima, da država ima obavezu da pokaže jasno institucionalnu odgovornost prema žrtvama tog događaja. To, kako je kazo, podrazumiva dostojanstven obilježavanje mjesta stradanja, stvaranje uslova za podizanje spomeno bilježija i podršku naučnom istreživanju ovog događaja. Hotelska grupa Budvanska rivijera bilježi mnogo bolji poslovni rezultat u odnosu na prošlu godinu i osvaja nova tržišta. To je zaopštila članica odbora direktora Tamara Liješević za link našeg radija. Za prvih deset mjeseci 26. godine oko 430.000 nocenja, što je odprilike 11% više nego prethodne godine iliti preko 86.000 turista koji su posjetili neke od hotela Budvanske rivijere. I moramo izvojiti ove godine nikad bolji oktober mjeseci po sezonu i popunjanost veću za 89% u odnosu na rani period. Srečana Čednica Skupštine prijestonice održana je Vladinom domu povodom 13. novembra, dana cetinja. Istaknuto je da je u prethodnom periodu prioritetu u radu lokalne uprave bio rješavanje više decenijskih infrastrukturnih problema i brige o svim građanima sa ciljem podizanja kvaliteta života. Najavljene su nove investicije za bolje i ljepše cetinje, izvještaj Milene Stanojević. Značaj cetinja nikad se nije mierio njegovom veličinom već onim što je predstavljalo i što danas predstavlja. Njegova snaga ogleda se u istoriji i u ljudima, poručela je sa srečane sjednice Skupštine predsjednica Milena Vujović. Danas, dok sta ponosno prisećamo njih koji su namastavili slobodu, moramo biti sjedniji da se poštovanje prema njima najbolje skazuje odgovornom odnosnom pre nagradu njegovim ljudima i njegovoj vručnosti. Zato neke nam ovaj dan bude ostre da čuvam istorijsko nasadđen, njegujemo antizašitične vrijednosti, podržavame na kuturi i obrazavanju i iztrajame u stvaranje goljih uslova za život sih naših građana. Istorija nas obovezio je da čuvamo ono što cetinnje čini posebnim, ali da ga razvijamo i stvaramo uslove u kojima će grad biti dostojen svoje prošlosti, a istovremeno okrenut potrebam svojih građana, istakao je gradonačalnik prijestonice Nikolađurašković. Upravo zato, jedan od naših prioriteta bio je da nastavimo rješavanje ključnih, više decenijskih infrastrukturnih problema. Prije sveđa, unapređenje sistema vodostva dvijevanja i izgradnje sistema za tretparno-opadnih volka, koji predstavljaju preduslov za sigurni, uređeni i održeniji život u našem vlaku. Riječi o projektima čijom će sa realizacijom u naretnih godinama obezvjetiti stabilno vodostva dvijevanja i uspostojiti savremen sistem na čišćavanje odpadnih oba. Činim li, Cerdinjer konačno riješilo dva ključna infrastrukturna problema koja doktora Čudice. Đurašković je govorio i o ostalim infrastrukturnim projektima i naglasio da je prioritet u radu lokalne uprave i briga o građanima, te da su zbog toga uvedeni i brojni socijalni servisi, ali i da lokalna uprava brine o mladima kao i o sportskim kolektivima. Zatom kada se ponovo zapitamo polprovo cetinnja, odgovor ne ćemo pronaći na mapi. Pronaćićemo gu u sebe, u ovome što vranimo, u vrijednostimo od kojih ne odustajemo i u cenoj goru kako ju želimo ostaviti budućije generacija.
rtcg.me -
NATO menja doktrinu zbog Rusije? Otkriveno šta će biti prioritet u slučaju napada
NATO, zemlje članice, odbrambene kompanije i startapovi sastali su se u Briselu danas kako bi razmotrili na koji način najbolje razviti sposobnosti za precizne udare velikog dometa, neophodne za odvraćanje potencijalnih protivnika i odbranu Alijanse.
informer.rs -
Među nama - Cela emisija - 9.11.2026.
Pogledajte najnoviju emisiju "Među nama" koja se emituje na televiziji Nova, svakog radnog dana od 17:30 do 19 sati.
nova.rs -
Ipak ova evropska zemlja ima „more“: Nedaleko od glavnog grada nalazi se jezero, koje moru i nalikuje
Idealno za porodice sa decom i uživanje u pravom smislu te reči, jezero udaljeno tek oko dva sata vožnje od Budimpešte mnogi porede sa morem.
ona.telegraf.rs -
Uključite li radijator u sobi u kojoj ne boravite? Jedna stvar radi razliku između uštede i problema s vlagom
Dobro je i povremeno prozračiti sobu, nekoliko minuta jednom ili dvaput tjedno, te odmaknuti ormar nekoliko centimetara od vanjskog zida kako bi zrak mogao strujati iza njega
www.vecernji.hr -
Pripremite se na vrijeme: Ovo bi svaki vozač trebao imati u prtljažniku tijekom zime
U Hrvatskoj je zimska oprema obvezna od 15. studenoga do 15. travnja na propisanim zimskim dionicama javnih cesta, neovisno o vremenskim uvjetima. To znači da je morate imati čak i ako je vani sunčano, a kolnik potpuno suh
www.vecernji.hr -
Ovih 20 jasnih znakova otkriva duboko nesigurnog muškarca
Nesigurnost se ne pokazuje uvijek kroz sramežljivost, povučenost ili nedostatak samopouzdanja. Ponekad se skriva iza pretjerane samouvjerenosti, ljubomore, potrebe za kontrolom ili stalnog dokazivanja vlastite vrijednosti. Muškarac koji je istinski siguran u sebe nema potrebu neprestano isticati svoje uspjehe, omalovažavati druge ili dokazivati koliko je muževan
www.24sata.hr -
Sedam spornih predmeta VJT-a u Beogradu: Šta je utvrdila Komisija Vrhovnog tužilaštva?
Komisija Vrhovnog javnog tužilaštva objavila je izveštaj o nadzoru nad radom Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, u kojem je ispitala sedam spornih slučajeva – zvučni top, pretres Filozofskog fakulteta i Rektorata, predsednička pomilovanja, postupak oko fonda Vista Rica, povređivanje studentkinje u Jurija Gagarina, napad na studente FDU i slučaj kineskih državljana. Komisija je zaključila da […]
www.nedeljnik.rs -
SDA zvanično donijela odluku da Omer Kovčić bude predložen za premijera TK
SDA zvanično donijela odluku da Omer Kovčić bude predložen za premijera TK - Nakon diplomiranja počeo je raditi u Javnom preduzeću "Spreča" za vodoprivrednu djelatnost, na poziciji projektanta hidrotehničkih građevina
avaz.ba -
Carinici u Švedskoj zaustavili mrtvačka kola iz BiH: Kada su videli šta prevozi ostali su u čudu!
Jedna naizgled rutinska carinska kontrola u Švedskoj pretvorila se u neobičan razgovor kada su službenici zaustavili pogrebno vozilo kojim je upravljao vozač iz.
www.telegraf.rs -
Najmračnije doba, po Informeru
Panika je zahvatila propagandna glasila bivšeg režima jer su pred gašenjem ili ozbiljnim kaznama.
www.danas.rs -
Uhapšena grupa navijača zbog pretnji Brankici Stanković
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu naložilo je policijskim sluzbenicima PU za grad Beograd, Odeljenju za javni red i mir zadržavanje osumnjičenih D.M.
www.telegraf.rs -
Novi problem za Srbiju: Stanković povređen, ne igra protiv Nemačke i Grčke
Fudbalska reprezentacija Srbije ostala je bez još jednog igrača pred predstojeće utakmice Lige nacija protiv Nemačke i Grčke.
www.danas.rs -
Miljenović uspešno operisan
Povreda ga je dugo mučila.
sportske.net -
GOREĆE BUDVA! Još jedan spektakl za Balkan Boxing 14: Jovan Nikolić protiv opasnog Argentinca!
Ostalo je još 10 dni do najvećeg bokserskog spektakla u profesionalnom boksu u regionu – Balkan Boxing 14, a spisak borbi je gotovo u potpunosti poznat.
www.pink.rs -
Zašto fudbaleri na teren izlaze s djecom i kako je nastao običaj koji je osvojio stadione?
Djeca uz najveće fudbalske zvijezde postala su prepoznatljiv dio velikih utakmica. Iza tog prizora stoji duga priča, a put do mjesta pored omiljenog igrača može izgledati sasvim drugačije od kluba do kluba.
sportsport.ba -
Papa Lav pozvao Argentince da ostanu ujedinjeni u veri
Papa Lav pozvao Argentince da ostanu ujedinjeni u veri
www.politika.rs - "NE ZNAM DA LI POSTOJIM, OSTAO SAM POLA ČOVEKA..." Žika Šarenica slomljen zbog smrti supruge, otvorio dušu: Ona je bila moja snaga www.kurir.rs